Velika Hoča – meštani sa zebnjom izlaze, gosti iz sveta im bez problema dolaze

Sve u davnoj prošlosti napisano o Velikoj Hoči, u vezi je sa vinogradima i proizvodnjom vina. I danas je vinarstvo u ovom selu u metohijskoj kotlini, između Orahovca i Suve reke, najvažniji izvor prihoda, ali je ova srpska enklava, bogatog kulturnog nasleđa, postala i stecište mnogobrojnih turista. Dešava se, naizgled nespojivo – dok meštani sa zebnjom izlaze van svog sela, gosti iz sveta im, bez problema, dolaze u pohode.

Oko 500.000 litara vina se godišnje proizvede u Velikoj Hoči. Bilo bi ga i više, da u vlasništvu Srba nije ostalo samo pedesetak hektara za sada pod vinovom lozom i to onih u blizini kuća. Udaljeni vinogradi su, ili uzurpirani, ili zapušteni, jer vlasnici, u strahu za svoju bezbednost, u njih – ne ulaze.

"Zbog Albanaca, nismo smeli da idemo ni da okrojimo, niti išta. Ostali nam tako, vinogradi, propali, izrasli u šumu", ističe Nenad Nakalamić iz Velike Hoče.

Do pre dvadesetak godina, pre otmica, ubistava i progona, u Velikoj Hoči je svega bilo mnogo više – i stanovnika i posla.

"Našem selu ni Beograd nije ravan. Ovde, sve se živo prodavalo – ništa se nije kupovalo. Sad kupujemo, kao u gradu. Sve smo proizvodili, od A do Š", kaže meštanka Velike Hoče Živana Pavlović.

Profesorka srpskog jezika i književnosti Olivera Radić naglašava da u Velikoj Hoči devedesetoro dece pohađa osnovnu školu, ističući da njihovi roditelju nemaju posao zbog čega se sve češće odlučuju za napuštanje Hoče.

"Imam četvoro dece, i druge porodice, sve po troje-dvoje, imaju. Lepo živimo, ali ipak, samo, nemamo gde da radimo, nemamo, naši uslovi malo su", rekla je Valbona Nakalemić iz Velike Hoče.

Prihodi – vinogradarstvo i turizam 

Svaka kuća je ovde trag vekovnog srpskog prisustva i graditeljskog nasleđa, koje, preostalih 380 Srba čuvaju, žive od vinogradarstva i turizma.

Velika Hoča je u nemanjićko doba bila duhovno, kulturno i privredno središte, gotovo proto-grad. Na nevelikom prostoru, izuzetne arhitekture je čak trinaest crkava, trg, kuće vekovima stare i čuvene hočanske vinice.

"Imamo stalno tu, posetu, kako domaćih, tako i stranih turista, uglavnom su ljubitelji vina, razvijamo taj vinski turizam, poseta crkvama i manastirima, kula Lazara Kujundžića, seoski muzej, Saraj kuću, tako da Velika Hoča ima šta i da pokaže", ističe Srđan Petrović, proizvođač vina iz Velike Hoče.

U Velikoj Hoči, formirana je i prva vinogradarska zadruga. Ministarstvo poljoprivrede i Kancelarija za Kosovo i Metohiju pomažu proširenje zasada, a ovdašnjem iskustvu doprinose i školovani voćari – i to magistri.

broj komentara 0 pošalji komentar